Božićni blagdani i stres
Objavljeno: 03. 12. 2024.Svi roditelji žele organizirati predivne Božićne blagdane za svoju djecu. Ipak, imajte na umu da naše dobre namjere ne moraju uvijek biti u skladu sa djetetovim potrebama. U želji da osigurate zanimljiva i čarobna iskustva svome djetetu, moguće je da blagdane pretvorite u stresno iskustvo za cijelu obitelj. Obavljajući sve potrebite poslove vezane uz praznike: kuhanje, pečenje kolača, kupovanje, čišćenje, planiranje posjeta i doživljaja… – teško je izbjeći grozničavu utrku s vremenom. Ako se tome pridodaju financijske brige, te nezadovoljstvo djece zbog nedostatka pozornosti može se očekivati porast stresa kod cijele obitelji, dok ne dođe do eksplozije emocija. Npr. nije rijetkost da se majke, koje na svojim leđima najčešće nose najveći teret priprema i organizacije, iscrpe i razbole upravo onda kada bi se trebale opustiti i uživati.
Rastrzani obavezama, roditelji postaju napeti i razdražljivi. Nažalost, ta su emocionalna stanja na neki način “zarazna”. Neka djeca reagiraju na stres roditelja neposlušnošću, bučnošću, prkosom, nestašlucima, ispadima bijesa, agresivnošću, dok se druga zatvaraju i povlače u sebe. Tako nastaje začaran krug stresa iz kojeg je teško izaći. Djetetov ritam života i svakodnevna rutina vrlo su važni za emocionalnu sigurnost i stabilnost. Međutim, u vrijeme blagdana, često odstupamo od uobičajenog načina života: vodimo djecu u pretrpane dućane izvodimo ih na razne prigodne događaje i predstave u gradu, dopuštamo da dugo ostanu budni, pomičemo vrijeme obroka, izbacujemo uobičajene načine uspavljivanja i rituale koji djetetu znače sigurnost, ljubav, pažnju. Sve to negativno utječe na fizičko i psihičko stanje djece te vodi ka emocionalnoj nesigurnosti, umoru, razdražljivosti i neprihvatljivom ponašanju. Pokušajte što više zadržati uobičajeni ritam života i u vrijeme blagdana. Naročito pripazite da nađete vremena za ona podržavajuća ponašanja (maženje, razgovor, zagrljaj, igra), koja djetetu pružaju ljubav i emocionalnu podršku te smanjuju razinu stresa. Poslovi i zadaci koje si postavljamo kako bismo zadovoljili očekivanja okoline ili tradiciju, toliko su zahtjevni da nemamo vremena za djecu. Najčešće ih “guramo od sebe ”, ne pružajući im pažnju na koju su navikla na što djeca uzvraćaju još većom upornošću u privlačenju pozornosti: “lijepe se” za nas, zahtijevaju, cendraju ili se svađaju. Pokušajte pojednostavniti popis zadataka te uključite djecu da vam pomognu. Da li je zaista nužno ispeći 10 vrsta kolača ili besprijekorno ukrasiti božićnu jelku? Djeci će više značiti zajednički napravljen jedan kolač i nevještim ručicama okićen bor sa nakitom koji ste zajedno izradili. Idealno uređen i okićen dom “kao iz bajke”, kolači koji su praznik za oči i nepce – bez sudjelovanja vaše djece – bit će tek umjetno stvoren blagdanski ugođaj u kojem nitko neće istinski uživati. Zapamtite, samo veselje, zadovoljstvo i entuzijazam vaše djece učinit će blagdane čarobnim i nezaboravnim! Dio poslova oko Božićnih blagdana definitivno je nezanimljiv za djecu (kupovanje, zamatanje poklona, pisanje čestitki…), a mora se obaviti. Opet smo prisiljeni “gurnuti” djecu od sebe kako bismo ih obavili. Dok se vi bavite svojim zadacima, zaposlite djecu nekim kreativnim radom. Prikupite kutije, šareni papir, škare, ljepilo, trake, stare čestitke, vunu i sl. te prepustite djetetovoj mašti i inicijativi da stvori svoju kreaciju iz postojećih sredstava. (To može biti poklon, robot, vlak, životinja…) Prazničko jutro, svi ukućani su uzbuđeni zbog predstojećih događaja:
• roditelji žele osigurati realizaciju svih zamišljenih aktivnosti i stvoriti zamišljenu atmosferu (svečani ručak ili večera, prazničko uređenje i izgled kuće, pokloni, ugošćivanje rodbine…)
• djeca su napeta zbog užurbanosti ukućana i nestrpljiva da saznaju koje su poklone dobili…
Gužva, jurnjava, žurba, vika, galama… nivo stresa raste zabrinjavajućom brzinom. Što učiniti kako bi blagdan protekao u svečanoj, smirenoj i opuštenoj atmosferi?
• Dogovorite 3-4 osnovna pravila ponašanja za djecu (domaćine i goste) npr. nema jurnjave, penjanja po namještaju, fizičkih obračuna…Tko prekrši pravila može ga se izdvojiti negdje na “hlađenje”, npr. za poseban stol, u drugu prostoriju (to ne smije biti zastrašujuće mjesto), trajanje te “izolacije” za vrijeme koje dijete razmišlja o tome što je učinilo, trebalo bi biti onoliko minuta koliko dijete ima godina.
• Zaposlite djecu da vam pomognu postaviti tanjure, salvete, donijeti jelo, složiti suđe u sudoper i sl. – osjećat će se korisnim te potrošiti višak energije.
• Njegujte tradicionalne običaje, rituale koji se svake godine ponavljaju i koji će unijeti red i smirenost te opustiti djecu (zajedničko čitanje prigodnih priča, pjevanje pjesmica…i sl.).
• Dopustite djeci da otvore poklone prije nekih drugih običaja; otvaranje i igra s dobivenim darovima zaokupit će ih na neko vrijeme, a odraslima omogućiti predah ili uživanje u blagovanju i razgovoru.
• Ako uzbuđenje, vika, jurnjava dosegnu vrhunac možete ponuditi aktivnosti sa tijestom za modeliranje. Takva aktivnost opušta i djecu i odrasle te predstavlja neku vrstu terapije za sniženje nivoa stresa.
• U odrađenim trenucima nježan, neagresivan “crtić” može biti spas kako bi se obavile zadnje pripreme i aktivnosti.
Jelena Rogić, pedagog