Utjecaj ekrana na razvoj djece

Objavljeno: 13. 11. 2023.

Današnje je vrijeme doba tehnologije. Dan bez ekrana, mobitela, televizije, tableta ili interneta općenito postao je nezamisliv. Ekrani čine značajan dio dana odraslih, ali i djece. Unatoč brojnim prednostima dostupnosti tehnologije, mnogi ne razmišljaju koliko višesatno provođenje vremena pred ekranom može biti štetno za ljudski organizam. Osim što se na taj način njeguje sjedilački način života, ekran postaje središnja komponenta života svih članova jedne prosječne obitelji.
RAZVOJ DJETETA
Od rođena pa do treće godine života mozak djeteta razvija se brzinom koja se neće ponoviti niti u jednom drugom razdoblju života. Vanjski podražaji – doživljaji iz okoline mijenjaju mozak, stoga možemo reći da se ljudski mozak mijenja pod utjecajem svih novostečenih vještina i znanja. Kako bismo pomogli djetetu da razvije svoj potencijal, trebamo osigurati niz pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi sinapse (veza među neuronima) koje su njima podražene postale trajne.
Djeca u dobi do tri godine nisu sposobna učiti preko ekrana jer tek nakon treće godine dijete može shvatiti vezu između ekrana i stvarnosti. Djeca starija od tri godine imaju kratku pažnju pa stoga vole izmjenu aktivnosti koja se događa na ekranima, ali takva izmjena sadržaja i održavanje pažnje nisu dio života u realnom svijetu. Takva vjerovanja djece mogu dovesti do nastanka nepoželjnih ponašanja kao npr. kada djeca uvijek moraju dobiti što žele i to odmah. Isto tako, pozadinsko ometanje od strane uključene televizije dok djeca sudjeluju u aktivnostima kao što su pjevanje, igranje, istraživanje, može omesti proces kognitivnog razvoja i razvoja govora te uzrokovati probleme s koncentracijom kasnije u djetinjstvu.
PREPORUKE I ISTRAŽIVANJA
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svojim je najnovijim preporukama iz 2019. godine jasno dala do znanja da su ekrani veliki problem današnjeg djetinjstva. Stoga je preporuka da dijete do 2. godine uopće ne treba biti pred ekranom, za dijete predškolskog uzrasta u dobi između 3. i 5. godine preporuča se maksimalno 1h pred ekranom, dok je za djecu od 6-10 godina preporuka maksimalno 1.5h na dan. U ovom razdoblju života najvažnije je kreirati navike tako da treba učiti dijete da prvo napravi sve obaveze vezane uz školu i da tehnički uređaji ne zauzimaju mjesto adekvatnog sna, tjelesne aktivnosti i drugih sadržaja bitne za zdravlje djeteta. Porazna je činjenica što djeca u Hrvatskoj provode dva do tri puta više vremena pred ekranima nego što to bilježe preporuke Svjetske zdravstvene Organizacije (WHO). U prosjeku, djeca od 2. do 5. godine provode 2 do 3 sat, a djeca od 6 i 7 godina 3 do 3,6 sati dnevno pred ekranima.
ŠTO RADITI S DJECOM?
Iako je ekran ponekad najjednostavnije i najlakše rješenje, dugoročno može štetno djelovati na razvoj djeteta. Postoje brojni načini zabave čak i u obiteljima s puno obaveza i malo vremena. Interes roditelja za igru djeteta, sudjelovanje u igri, odgovarajući roditeljski obrasci značajno doprinose ranom dječjem razvoju. Istraživanja su jednoglasna i jasna u tome kako roditelji mogu poticati učenje, postignuće i zdrav razvoj tako što će maknuti dijete od ekrana. Svaki roditelj svakako ove informacije trebali uzeti u obzir kada posegne za ekranima kako bi „na trenutak“ zabavio svoju djecu i „imao malo mira“.

Neke aktivnosti za provođenje vremena s djetetom:
• Čitanje slikovnica; Pričanje priča, sastavljanje slika
• Pričanje o tome kako su oni i vi proveli dan
• Zajedničke aktivnosti oko kućanskih poslova
• Tražimo sve što je npr. plave boje, nabrajamo životinje
• Crtanje i bojanje, pogađanje tko je što nacrtao
• Pjevanje i plesanje
• Građenje od kocaka, igranje s figuricama

Maja Pospišil, mag. psych.