Važnost zdrave prehrane
Objavljeno: 13. 11. 2023.Zdrava prehrana ključna je za dobro zdravlje, rast i razvoj vašeg djeteta. Zdrava prehrana u djetinjstvu smanjuje šanse za razvoj kroničnih bolesti poput bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Kako bi ostala zdrava i održala zdravu težinu, djeca moraju biti tjelesno aktivna i jesti adekvatnu količinu hranjivih tvari kako bi uravnotežila energiju koju troše.
Konzumiranje raznovrsne hrane čini obroke ne samo ukusnijim nego i zanimljivijim za djecu. To je također ključ zdrave i uravnotežene prehrane jer svaka namirnica ima jedinstvenu mješavinu hranjivih tvari te makronutrijenata (ugljikohidrata, proteina i masti) i mikronutrijenata (vitamina i minerala).
Što više povrća – i što je veća raznolikost – to bolje. Odaberite cijelo voće ili narezano voće (umjesto voćnih sokova; ograničite voćni sok na jednu malu čašu dnevno).
Birajte cjelovite žitarice ili hranu napravljenu od minimalno prerađenih cjelovitih žitarica. Što su žitarice manje obrađene, to bolje. Cjelovite žitarice – cjelovita pšenica, smeđa riža, kvinoja i hrana napravljena od cjelovitih žitarica, poput tjestenine od cjelovitog zrna i kruha od 100% cjelovitog zrna pšenice – imaju blaži učinak na šećer u krvi i inzulin od bijele riže, kruha, kore za pizzu, tjestenine i drugih rafiniranih žitarica.
Odaberite grah i grašak, orašaste plodove, sjemenke i druge zdrave proteinske opcije biljnog podrijetla, kao i ribu, jaja i perad. Ograničite crveno meso (govedina, svinjetina, janjetina) i izbjegavajte prerađeno meso (slanina, delikatese, hrenovke, kobasice).
Također je važno zapamtiti da su masnoće neophodan dio naše prehrane, a ono što je najvažnije je vrsta masti koju jedemo. Trebali bismo redovito birati hranu sa zdravim nezasićenim mastima (kao što su riba, orašasti plodovi, sjemenke i zdrava biljna ulja), ograničiti hranu s visokim udjelom zasićenih masti (osobito crveno meso) i izbjegavati nezdrave masti. Koristite zdrava ulja iz biljaka kao što su ekstra djevičansko maslinovo ulje, ulje od uljane repice, kukuruzno, suncokretovo i ulje od kikirikija u kuhanju, na salatama i povrću te za stolom. Ograničite maslac na povremenu upotrebu.
Odaberite mlijeko bez okusa, obični jogurt, male količine sira i drugu nezaslađenu mliječnu hranu.
Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Djeca čiji se roditelji pravilno hrane vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike. U planiranje jelovnika i pripremu obroka obavezno uključite svoje dijete. Dijete će upoznati naziv namirnice, njen izgled, miris, okus, teksturu. Sjeckanje povrća ili oblikovanje tijesta razvija i motoričke sposobnosti. Traženje recepata, planiranje potrebnih namirnica, vaganje – aktivnosti su koje potiču na istraživanje, čitanje, mjerenje, računanje, a nije isključena ni kulinarska kreativnost i eksperimentiranje. A najvažnije je – dijete se druži s roditeljima i pomaže im.
Ako sada poučavate svoje dijete kako se zdravo hraniti, to znači da će vjerojatnije sami donositi zdrave odluke kako budu odrastali.
Evo nekoliko savjeta za poticanje zdravih prehrambenih navika:
• Sjedite zajedno kao obitelj za vrijeme obroka, bez ikakvih ekrana.
• Učinite zdravu hranu zabavnom, primjerice rezanjem voća ili sendviča u zanimljive oblike.
• Poslužite razno sezonsko voće i povrće.
• Učite zajedno o tome kako se uzgaja različita hrana.
• Neka vaša djeca pomognu u kupnji i pripremi hrane.
• Probajte nove namirnice i recepte.
• Ograničite količinu nezdrave hrane koju držite u kući.
• Držite zdjelicu voća pri ruci za međuobroke.
• I na kraju, jednako važna je i tjelesna aktivnost.
Uz pravilnu prehranu, važno je u organizam unijeti i dovoljno tekućine (2-6 čaša vode dnevno, ovisno o dobi djeteta).
Sabina Šabanović, univ.mag.med.techn.
